Osnovni podaci o projektnim partnerima

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

 

Primorsko-goranska županija zbog svojeg povoljnog geostrateškog položaja predstavlja prometno sjecište koje povezuje srednju i jugoistočnu Europu i dio zemalja zapadne Europe sa Sredozemnim morem. Jedna je od sedam jadranskih županija u Republici Hrvatskoj.

Izvrstan geostrateški položaj ističe se kao osobito značajna točka između Dalekog istoka i Europe jer čini pomorski put najkraćom rutom; u usporedbi sa sjevernoeuropskim lukama put je kraći čak do sedam dana, ovisno od polazne luke. Luka Rijeka je najveća i najznačajnija hrvatska morska luka i predstavlja ulazna vrata Europe i za Daleki Istok.

Do Primorsko-goranske županije može se vrlo brzo doći morskim, kopnenim i zračnim putem.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Primorsko-goranska županija ima 296.195 stanovnika.

Jedinice lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji čini 14 gradova i 22 općine.

Prometna infrastruktura

 

Pomorski promet

Okosnicu pomorskog prometa u Primorsko-goranskoj županiji čini luka Rijeka kao najznačajnija i najveća luka za robni promet u Republici Hrvatskoj, koja je dio osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T), Mediteranskog koridora. 

Na području Primorsko - goranske županije razvrstana je ukupno 1 luka otvorena za javni promet međunarodnog značaja i 103 luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja (od čega 27 luka županijskog značaja i 76 luka lokalnog značaja).

Putnički promet luke Rijeka je većinom sezonskog karaktera. Za putnički promet je izgrađen putnički terminal na korijenu lukobrana. Primorsko-goranska županija ima 2 brzobrodske linije, 2 državne brodske klasične linije te 4 trajektne linije.

Željeznički promet

Duljina željezničke mreže u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 158 km od čega je 156 km pruga od značaja za međunarodni promet. Glavne koridorske željezničke pruge od značaja za međunarodni promet na području Primorsko-goranske županije su: pruga Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka te pruga Rijeka – Šapjane – državna granica – Republika Slovenija. Ostale željezničke pruge od značaja za međunarodni promet su: pruga Škrljevo – Bakar i pruga Sušak – Pećine – Rijeka Brajdica. Željeznička pruga od značaja za lokalni promet: Brajdica – Rijeka.

Zračni promet

Postojeća mreža aerodroma Primorsko-goranske županije se sastoji od Zračne luke Rijeka i 3 zračna pristaništa (Mali Lošinj, Grobnik, Unije). Zračna luka Rijeka jedina ima komercijalne letove i najznačajnija je u Županiji. Prednost zračne luke Rijeka je blizina europskih međunarodnih zračnih luka udaljenih jedan sat leta i vezanost na cestovnu infrastrukturu.

Cestovni promet

Cestovna mreža u Primorsko-goranskoj županiji, osim distribucije međunarodnog prometa ima značajnu ulogu u distribuciji međužupanijskog i lokalnog prometa.

Distribucija prometa na području Primorsko-goranske županije može se funkcionalno podijeliti na mikroregije: priobalje, otoci Krk,Cres, Lošinj iRab te Gorski kotar.

Autocestovnu mrežu na području Primorsko-goranske županije čine autoceste A6, A7 i A8.

Za Županiju je od iznimne važnosti cestovna povezanost otoka - kako otoka s kopnom tako i međuotočna povezanost. Dodatno od izuzetnog značaja je i mreža prometnica do slabije naseljenih područja i naselja.

Cestovna udaljenost od europskih centara iznosi oko 500 km.

 

ISTARSKA ŽUPANIJA

 

Prostorni smještaj Istarske županije, izrazito je važna prirodna predispozicija, koja joj daje komparativnu razvojnu prednost: duboko je uvučena u europsko kopno i„najbliže toplo more“ za veliki dio Europe, u atraktivnom je obalnom području te prometno vrlo dostupna. Tako povoljnim zemljopisnim položajem, gotovo u srcu Europe, na pola puta između ekvatora i sjevernog pola, Istra je oduvijek predstavljala most koji je povezivao srednjoeuropski kontinentalni prostor s mediteranskim.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Istarska županija ima 208.055 stanovnika.

Jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji čini 10 gradova i 31 općina.

Prometna infrastruktura

 

Željeznički promet

Pruga Divača-Pula dužine je 122 km, od čega je na području RH, od državne granice (RH-Slovenija) do Pule, pruge dužina 91,4 km, koja je uredno otvorena za promet.

Željeznička pruga Lupoglav-Raša (52,4 km; za teretni promet) zatvorena je 26.12.2008. godine za promet zbog aktiviranja klizišta od km 21+300 do km 21+500. Industrijski kolosijek koji kolodvor Raša spaja sa lukom Bršica (ukupne duljine l = 4675 m), zbog lošeg stanja (velik broj trulih kolosiječnih i pragova mosne građe), zatvoren je za promet od km 0+000 do km 1+707.

Budućnost istarskih pruga, njihov opstanak i razvoj, uvjetovana je direktnim povezivanjem sa hrvatskim prugama i uključenjem u slovenski, odnosno europski željeznički sustav .Istarska pruga danas nije povezana sa ostalom željezničkom mrežom RH (osim zaobilazno preko Slovenije), te je slabo upotrijebljena za putnički promet, jer ne prolazi područjem najjače koncentracije stanovništva i turističkih kapaciteta. Današnji trendovi na turističkom tržištu ukazuju na ponovni rast interesa turista za korištenjem željeznice. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku i direktno povezivanje sa Rijekom i Zagrebom povećalo bi gospodarsko i turističko značenje željezničke mreže u Istarskoj županiji.

Pomorski promet

Istarska županija ima 445 km morske obale, a svoj značajni razvitak u pomorstvu doživljava 1850. god., kada Austrougarska monarhija odlučuje sagraditi svoju glavnu ratnu luku u Puli. Iz tog razdoblja datira cjelokupna izgradnja luke Pula, njezinih obala, brodogradilišta i lukobrana. Istarska županija je stalnom trajektnom vezom povezana sa otokom Cresom, putem trajektnog pristaništa na relaciji Brestova-Porozina. Od ostalih putničkih veza pomorskim putem, u funkciji je povremeno veza iz Pule za Mali Lošinj, koja je sezonskog karaktera, te nekoliko brodskih turističkih veza sezonskog karaktera prema Veneciji i Trstu, čija su pristaništa iz turističkih sjedišta (Poreča, Rovinja, Umaga i Pule).Istarska županija obuhvaća sedam luka županijskog značaja: Pula, Brijuni, Rovinj, Poreč, Novigrad, Umag i Plomin, kojima upravlja županijska lučka uprava.

Zračni promet

U Istarskoj županiji nalazi se Zračna luka Pula, otvorena za međunarodni i domaći avio promet 1967.god., oslanjajući se na razvoj turizma. Kapacitet zračne luke iznosi 1.000.000 putnika godišnje.Zračna luka Pula jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj. Nalazi se 5 km sjeveroistočno od centra grada Pule, te povezuje Istru sa domaćim i međunarodnim destinacijama. Bliži međunarodni aerodromi su Trst, Rijeka, Ljubljana i Zagreb. Projekt sanacije uzletno-sletne staze Zračne luke Pula, uspješno je realiziranpočetkom 2017. god., prije početka turističke sezone. Nakon gotovo pola stoljeća, u cijelosti je obnovljena staza Zračne luke Pula, izgrađena 1954.g., dijelom rekonstruirana 1972.g. Time je kompletno obnovljena pista pripremljena za brojne nove linije i nove rekorde u broju putnika. Zračna lukazabilježila je 500 tis. putnika sredinom rujna 2017.g., a do kraja godine 595. tis. putnika. U 2018. god. očekuje se novi rekord sa 700 tisuća putnika. Na području Istarske županije postoji još i manja zračna luka Vrsar koja se koristi za turistički promet malih zrakoplova, sportske i izletničke letove i sl., te nekoliko sportskih uzletišta - sletišta: od kojih je prostorno najpovoljnije ono u Medulinu (Campanož), a za potrebe sportskog letenja jedrilicama i zmajevima, tj. paragliding koriste se i lokacije u Karigadoru i Buzetu.

Cestovni promet

U Istarskoj županiji postoji relativno gusta mreža javnih cesta.Najznačajnija prometnica je Istarski ipsilon, kojeg čine 2 dionice: autocesta A8 od čvora Kanfanar do čvora Matulji i autocesta A9 od čvora Umag do čvora Pula. Dužina dionice A8 je 64,21 km, a dionice A9 - 76,79 km. Ipsilonom od 1995.g. upravlja tvrtka Bina Istra, koja je s Republikom Hrvatskom potpisala ugovor o koncesiji s ciljem razvoja prometne infrastrukture.Ukupna duljina cesta u Istarskoj županiji je1.804,054 km.

 

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

 

U ukupnom prostoru Republike Hrvatske Ličko-senjska županija ima izuzetno značajan položaj te predstavlja sponu - vezu između istarsko-riječkog i unutrašnjeg dijela Republike s jadranskim priobalnim područjem.

Nalazi se između Primorsko-goranske županije na sjeverozapadu, Karlovačke županije na sjeveru, Zadarske županije na jugu i jugoistoku te Bosne i Hercegovine na istoku. Pripada većim dijelom Gorskoj Hrvatskoj i manjim dijelom Hrvatskom primorju, dvjema velikim geografski različitim fizionomsko - homogenim cjelinama Hrvatske.  

Ima središnji geografski položaj i važno spojno značenje unutar prostora Republike Hrvatske.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Ličko senjska županija ima 50.927 stanovnika.

Jedinice lokalne samouprave u Ličko-senjskoj županiji čini 4 grada i 8 općina.

Prometna infrastruktura

 

Pomorski promet

U odnosu na Primorsko-goransku i Istarsku županiju, Ličko-senjska županijaima manje izražen pomorski promet. Na području županije nalazi se 7 luka županijskog značaja i 11 luka lokalnog značaja te 2 lučke uprave.

U Ličko-senjskoj županiji se nalazi i vrlo prometna trajektna linija Prizna-Žigljen prema otoku Pagu te trajektno pristanište Stinica kojom se povezuje otok Rab na liniji Stinica-Mišnjak.

Željeznički promet

Osnovu za razvoj željezničkog prometa na području Ličko-senjske županije čini magistralna pomoćna željeznička pruga Ogulin-Knin-Split koja prolazi područjem Ličko-senjske županije u duljini od 107 km (dionica Javornik-Štikade) te Unska pruga Sunja-Bihać-Knin u dužini od 16 kilometara.

Zračni promet

Zračne luke na području Ličko-senjske županije su: Udbina, Otočac i dio bivše vojne zračne luke Željava na granici s BiH. Postojeća zračna luka Udbina kao tercijarna zračna luka referentnog koda 2C utvrđena je kao optimalna za opsluživanje većeg djela turističkih kapaciteta u ovoj i susjednim županijama, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima. Uključenje zračne luke Udbina u javni promet pretpostavljaodgovarajuće opremanje infrastrukturom i sadržajima za prihvat putnika te rješavanje drugih pitanja vezanih za korištenje u putničkom prometu. Zračna luka Otočac je potencijalna zračna luka refrentnog koda 2C/1A. Postojeće letjelište kod Otočca je lokacija na kojoj će se razvijati buduća zračna luka. Također je planirano novo letjelište u Bjelopolju.

Cestovni promet

Na području Ličko-senjske županije Izgrađena je i puštena u promet županijska cesta Bjelopolje-Donji Lapac čime je ostvarena bolja veza Donjeg Lapca s Gospićem. Područjem županije prolazi dio autoceste A1 (Brinje-Žuta Lokva-Otočac-Perušić-Gospić-Gornja Ploča).

Uz navedenu autocestu A1, glavni cestovni pravci u Ličko-senjskoj županiji su:

  • Državna longitudinalna cesta Koranski most-Korenica-Udbina-Lovinac-priključak na Jadransku autocestu A1(na trasi državne ceste D1 i brze ceste D522)
  • Državna longitudinalna cesta Senj-Karlobag-Starigrad - Jadranska magistrala (na trasi državne ceste D8)
  • Državna longitudinalna cesta Žuta Lokva-Otočac-Gospić-Štikada (na trasi državne ceste D50)
  • Državna transverzalna cesta Senj-Žuta Lokva-Brinje-Velika Kapela (na trasi državne ceste D23)
  • Državna transverzalna cesta Korenica(D1)-Vrhovine-Otočac(D50) (na trasi državne ceste D52)
  • Državna transverzalna cesta Korenica(D1)-Gospić-Karlobag(D8) (na trasi državne ceste D25)